Zlokobna rukovet: prikaz romana

Prenosimo u celosti tekst sa bloga autora i kritičara Aleksandra Novakovića, prikaz posvećen našem izdanju, kriminalističkom romanu Zlokobna rukovet.

Talas produkcije kirimi romana i serija je odavno zapljusnuo i obale Sale i Dunava. Naša domaća produkcija je, iako je reč o maloj književnosti, prilično velika u našim okvirima i može se nazvati Balkan noirom koji domaća publika paralelno prati sa Celtic noiromNordic noirom, da navedemo trenutno najaktuelnije. Roman slikara i pisca Ivana Stankovića Zuckerowa, Zlokobna rukovet, zauzima svoje istaknuto mesto u novijoj produkciji.

Razlozi za to su brojni: dobro vođen zaplet koji vas „vozi“ kroz 450 stranica romana, skoro bez daha, dobro profilisani glavni protagonisti s akcentom na ekscentričnog slikara -detektiva Teodora Tota, vešto približena atmosfera današnjeg Negotina gde, a za vreme muzičke svečanosti Mokranjčevi dani, dolazi do krvavog događaja, vešto izbalansirana kombinacija jeze i humora sa neizbežnim osvrtom na našu mračnu društvenopolitičku realnost, vlaška magija…

Ono što prvo pada u oči kad počnete s čitanjem romana je sam Tot, beogradski Šerlok Holms (minus violina i opijumska zavisnost) koji je esteta, lucidan komentator, pomalo starovremski junak koji kao da je rođen u Oksfordu pre sto godina.

To ni najmanje ne smeta ovom romanu iako postoji predrasuda dela publike po tom pitanju jer, čim spomenete Balkan noir, pomislite na naboranog sredovečnog inspektora sklonog rakiji, sa čirom na želucu i neplaćenom alimentacijom i koji, neretko, i dalje živi sa roditeljima. Drago mi je da je Tot udaljen svetlosnim godinama od tog stereotipa što pokazuje autorovu maštovitost a latinski citati koje umetnik-detektiv nemilice sipa su šlag na torti ovog itekako aktuelnog, lako čitljivog a istovremeno i eruditnog dela.

Ta kombinacija je u nas retka i baš zato je treba prepoznati i ceniti. Na momente mi je prolazilo kroz glavu, dok sam leteo od poglavlja do poglavlja, kako je autor napisao delo stilom i rečitošću tako izbrušeno, kojeg se ne bi stideo ni Borislav Pekić kojem nije bila strana šetnja kroz žanrove (setimo se  Besnila na primer) a znam i da bi brojne Stankovićeve kolege, po čitanju ovog dela, rekle: Što se ja toga ne setih?!

Tot, delimično baziran na samom autoru, živi u potpunom kontrastu sa našom „realnošću“ i predstavlja ne samo tragača za pravdom već i nekog ko se bori za drugačiji svet, častan, miran i, ništa manje važno, sazdan po visokim estetskim standardima. I jedno i drugo nam je danas itekako potrebno.

Napominjem da je Zlokobna rukovet  prvi u najavljenom ciklusu romana o slučajevima Teodora Tota i nadam se da će uskoro dobiti zapaženu i zasluženu javnu sudbinu.

U iščekivanju novih avantura živopisca naših dana, a s željom da pročitate ovaj roman, na plaži ili u sobi iza spuštenih roletni, šaljem letnje pozdrave. Sapienti sat.

Dizajn korica i uopšte, vizuelni identitet knjige, radio je sam autor, a ljubiteljima dobre kriminalističke literature preporučujemo da, osim ovog zaista izvrsnog romana, pogledaju i jedan malo stariji koji smo objavili 2023, radi vremeplovljenja i dodatnog plezira.

Takođe, članak u kome smo predstavili svoju produkciju, a pozvani smo najpre zbog kriminalističke proze, objavio je Anglozin.

Saudijska književnost ruši jezičku barijeru

8. jul 2024.

Srpska knjiga surovija od ,,Srpskog filma''

8. jul 2024.